Šta su frazeologizmi – značenje, primeri

Leksikologija je jedna od lingvističkih disciplina koja se bavi proučavanjem leksičkog sastava jednog jezika. Ovo proučavanje može teći na sinhronijskom, ali i na dijahronijskom planu.

Leksikologija izučava reči kao osnovne jedinice imenovanja pojmova. Ona može da proučava njihovo značenje, njihove derivacione, paradigmatske i sintagmatske međusobne veze.

Leksikologija se može podeliti na više načina. Možemo je posmatrati u užem smislu i tada ona proučava samo reči.

Takođe, možemo je proučavati i u širem smislu i tada ona podrazumeva frazeologiju, etimologiju, onomastiku, tvorbu reči, terminologiju i leksikografiju.

Loading...

Frazeologizmi

Pored toga što se bavi proučavanjem ustaljenih osnovnih jedinica imenovanja, odnosno reči, leksikologija može da proučava i složenije jedinice jezika, odnosno neke ustaljene skupove koji se sastoje od najmanje dve, ali ponekad i više reči. Takav ustaljeni skup se u nauci naziva frazeologizam. Svaki jezik poseduje frazeologizme. Ponekad ih je lako objasniti i prevesti, a ponekad to pada malo teže onim ljudima koji tek uče neki novi jezik.

Dakle, po definiciji, frazeologizmi predstavljaju ustaljene jedinice jezika i obično se sastoje od dve reči (najmanje) koje skupa uzete imaju jedno značenje.

Skup reči će biti frazeologizam ili frazeološka jedinica kada zadovoljava tri uslova. Prvi uslov je da taj skup mora da bude ustaljeni skup, odnosno da se svi delovi skupa uvek upotrebljavaju sa istom rasporedom. Drugi uslov je da skup mora da ima složenu strukturu, odnosno da se ne može sastojati samo od jedne reči. Treći uslov je da na kraju ovaj skup mora da ima značenje jednog pojma, odnosno jedne reči.

Evo prvih primera kojima ćemo to objasniti: frazeologizam To je bila njegova Ahilova peta  može da se prevede jednom rečju To je bila njegova slabost. Ili To će se dogoditi kad na vrbi rodi grožđe može da se prevede jednom rečju To će se dogoditi NIKAD.

Kao što možemo videti, frazeologizmi po svojoj strukturi mogu biti u obliku predloško-padežnih konstrukcija, odnosno sintagmi, kao i u obliku čitavih rečenica. Ahilova peta je sintagma, a kad na vrbi rodi grožđe je zavisna rečenica.

Frazeologija zavisi od porekla jezičkog sloja u kom je nastala, odnosno, jedan frazeologizam će u mnogome zavisiti od toga da li je postao ili se upotrebljava u književnom sloju ili u nekom drugom. Na ovom mestu se pojavljuje prisustvo funkcionalnih stilova koji pomažu da frazeologizme podelimo na više tipova.

U književne frazeologizme spadaju svi oni koji se nalaze i koji proizilaze iz književnih spisa ili usmenih predanja, bilo da su u pitanju pripadnici usmene ili pisane književnosti. Ovakvi frazeologizmi čine sastavni deo naše i evropske tradicije. Takvi su, na primer, frazeologizmi: Gordijev čvor (nerešivo, nerazmrsivo), odvojiti žito od kukolja, Argusove oči, između Scile i Haribde, obećana zemlja, itd.

Loading...

Međustilski frazeologizmi su neutralni i mogu se pojavljivati u raznovrsnim stilovima standardnog, odnosno književnog jezika. Ovakvi frazeologizmi obično prelaze iz jednog stila u neki drugi stil i ne stvaraju nikakve probleme u razumevanju. Takvi su frazeologizmi: naći zajednički jezik, držati se zlatne sredine, visiti u vazduhu, navući masku, skinuti masku, mrtva tišina, itd.

Naučni frazeologizmi su oni frazeologizmi koji se pronalaze u određenim naučnim terminologijama. Takvi frazeologizmi se ne mogu uvek primenjivati, već se primenjuju samo u okviru date naučne discipline. Primeri za naučne frazeologizme su: carski rez, znak jednakosti, dići na kub, višak vrednosti, neuralgična tačka, itd.

U profesionalne frazeologizme se ubrajaju oni frazemi koji dolaze iz različitih tipova stručnih oblasti, bila da su u pitanju pozorište, saobraćaj, film, sport, trgovina, školska praksa, vojna struka, neki zanat, itd. Puno je primera za ovakve frazeologizme: dobiti zeleno svetlo, otvoriti vatru, spustiti loptu, krenuti punom parom, biti prva violina, itd.

Administrativni stil podrazumeva mnoštvo frazeologizama. To su frazemi koji se uglavnom nalaze u pravnoj terminologiji, a najčešće prikazuju odnose u državnim stvarima ili u društvenoj stvarnosti. Administrativna frazeologija podrazumeva sledeće frazeologizme: staviti ad akta, sprovesti ostavinski postupak, platiti na ime takse, itd.

Razgovorni stil je veoma raznovrsan i tu se nalaze frazemi iz svakodnevnog jezika. Tu se mogu pronaći frazeologizmi koje koristimo u velikom broju životnih situacija. Često se događa da ovakva vrsta frazeologije bude obojena osećanjima i subjektivnim stavom onoga koji govori. Frazeologizmi mogu biti šaljive, ironične prirode, ali mogu biti i zlonamerni, zajedljivi. Evo nekih od njih: s mene pa na uštap (što znači veoma retko), progovara taj i na lakat (ne može da otćuti), lupiti glavom o zid, mlatiti praznu slamu, obrati bostan, presipati iz šupljeg u prazno, itd.

Iz svega navedenog možemo zaključiti da se frazeologizmi mogu razlikovati po funkcionalno-stilskoj pripadnosti. Određeni frazeologizmi se upotrebljavaju ili su nastali u području određenih profesija, neki su obojeni razgovornim stilom, neki su ekspresivni i slikoviti, a neki su neutralni u stilskom smislu i mogu se upotrebljavati u različitim stilovima.

Loading...

Mnogi frazeologizmi su nastali zahvaljujući leksičkim mehanizmima pod imenom metafora i metonimija. Na primer, frazeologizam slegnuti ramenima koji znači pomiriti se s nečim ili biti nemoćan, nastao je tako što čovek obično izražava svoju pomirenost sa nečim ili nemoć tako što slegne ramenima, pa su u egzistencijalnoj vezi. Ovo značenje je nastalo zahvaljujući metonimiji.

Evo nekih primera frazeologizama koji su nastali zahvaljujući metonimiji i metafori: spustiti nos, trljati ruke, zasukati rukave, dobiti krila, raditi nešto iza kulisa, presipati iz šupljeg u prazno, okrenuti novi list, baciti koplje u trnje, stajati na staklenim nogama, uhvatiti se za glavu.

Evo objašnjenja frazeologizma mlatiti praznu slamu.

U neka stara vremena, vršenje žita se radilo na dva načina, pomoću konja ili pomoću mlaćenja.

Oni koji nisu imali konje, morali su svojim rukama da mlate požnjeveno žito i tako su razdvajali seme iz klasja. Pritom su koristili spravu koja se zvala mlatilo, mlatac. Taj posao je imao svrhu i smisao, zbog toga što se na kraju dobijalo čisto zrno pšenice. Ali, kada se mlati po praznom snoplju, koje je već ovršeno, tada nema zrnevlja, već samo ostaje prazna slama, onda posao nema svrhe ni smisla. Zbog toga postoji frazeologizam mlatiti praznu slamu koji znači baviti se nečim beskorisnim, raditi jalov posao, govoriti bez smisla i svrhe.

Sponzorisano:

Loading...