Radni glagolski pridev

Različite grane nauke o jeziku bave se različitim jezičkim pitanjima i nivoima jezika. Glasovima se, recimo, bavi fonetika sa fonologijom, a morfemama i rečima se bavi morfologija.

Ona se bavi oblicima, strukturom i sastavom reči i kao takva ona proučava vrste reči i različite oblike promenljivih reči. Među njima, bavi se i pridevima i glagolima.

Pridevi su nesamostalne odredbene reči koje se stavljaju uz imenice da bi označile osobine bića, predmeta i pojava označenih tom imenicom. Na primer: mlad čovek, lepo dete, zelen automobil, itd.

Pridevi spadaju u imenske reči, zajedno sa imenicama, zamenicama, nekim brojevima i kao takve menjaju se po padežima, odnosno imaju deklinaciju. Kao nesamostalne reči, pridevi dobijaju oznake roda, broja i padeža u zavisnosti od imenica uz koje stoje.

Loading...

Bez obzira na to kojoj značenjskoj grupi pripada, svaki pridev ima oblike za tri roda (muški, ženski i srednji), za dva broja (jedninu i množinu) i oblike za označavanje padeža, isto onoliko koliko i imenica.

Kakav je onda, u tom pogledu takozvani radni pridev i to glagolski? Da bismo to odgonetnuli, moramo se zapitati šta su to glagoli i kakve karakteristike oni imaju!

Glagoli se, za razliku od imenskih reči, menjaju po licima, vremenima i načinima, a njihova promena se naziva konjugacija.

U zavisnosti od toga da li se radnja (zbivanje, stanje) pripisuje licu koje govori, onom licu sa kojim se govori ili trećem licu koje je izvan govornika i sagovornika, onda glagolski oblici imaju i različite završetke. Imaju prvo, drugo i treće lice, a javljaju se u jednini i množini.

U zavisnosti od toga da li se radnja (zbivanje, stanje) pripisuje nečemu ili nekome za vreme u prošlosti, sadašnjosti ili budućnosti, onda glagolski oblici opet imaju različite završetke. Zato se i kaže da se glagoli menjaju po vremenima.

Da bi se označio stav govornog lica prema radnji (zbivanju, stanju) koja još nije ostvarena, upotrebljavaju se glagolski oblici koji se nazivaju načinima ili modusima. U našem jeziku to su imperativ, potencijal, futur II. Zbog toga se kaže da se glagoli menjaju i po načinima.

Konjugaciju za koju su karakteristične kategorije lica, vremena i načina, sa imenskom promenom povezuju kategorija gramatičkog broja jednine i množine i kategorija gramatičkog roda muškog, ženskog i srednjeg.

Kategorija gramatičkog roda je izražena samo kod nekih glagolskih oblika, a to su radni glagolski pridev i trpni glagolski pridev.

Loading...

Radni glagolski pridev spada u nelične glagolske oblike.

On služi za građenje složenih glagolskih oblika: perfekta, pluskvamperfekta, futura II i potencijala. Na primer: budete doputovali, kazao bih, beše došao, čitao sam, itd.

Radni glagolski pridev se gradi od infinitivne osnove i nastavaka.

Pre nego što pokažemo način građenja radnog glagolskog prideva, moramo reći nešto o infinitivnoj osnovi.

Infinitivna osnova (aorisna) se izdvaja na sledeće načine. Kod onih glagola čiji se osnovni oblik završava na -ti a ispred kojeg stoji vokal, infinitivna osnova se dobija jednostavnim odbijanjem nastavka -ti. Kod onih glagola čiji se osnovni oblik završava na -ći ili -ti ispred kojeg stoji suglasnik, infinitivna osnova se dobija tako što se od 1. lica jednine aorista dobije nastavak -oh.

Loading...

Radni glagolski pridev je nelični glagolski oblik jer se iz njega ne vidi na koja se od tri gramatička lica odnosi.

Radni glagolski pridev se gradi od infinitivne osnove i sledećih nastavaka:

  • za muški rod jednine: -0;
  • za ženski rod jednine: -la;
  • za srednji rod jednine: -lo;
  • za muški rod množine: -li;
  • za ženski rod množine: -le;
  • za srednji rod množine: -la.

Tako će radni glagolski pridev glagola RADITI glasiti ovako:

  • muški rod jednine: radio-O;
  • ženski rod jednine: radi-LA;
  • srednji rod jednine: radi-LO;
  • muški rod množine: radi-LI;
  • ženski rod množine: radi-LE;
  • srednji rod množine: radi-LA.

Mnogi glagoli čija se osnova završava na -sti ili na -ći, imaće nepravilne oblike radnog glagolskog prideva, što je rezultat različitih promena tokom istorije jezika. Na primer: ići-išao, proći-prošao, pasti-pao, sresti-sreo, krasti-krao.

Radni glagolski pridev glagola I vrste

Po prvoj glagolskoj vrsti se menjaju glagoli čija se infinitivna osnova završava na suglasnik, a prezentska osnova vokalom e. Tako će radni glagolski pridev ovih glagola glasiti (na primeru glagola TRESTI):

  • muški rod jednine: tresao;
  • ženski rod jednine: tresla;
  • srednji rod jednine: treslo;
  • muški rod množine: tresli;
  • ženski rod množine: tresle;
  • srednji rod množine: tresla.

Radni glagolski pridev glagola II vrste

Po drugoj glagolskoj vrsti menjaju se glagoli čija se prezentska osnova završava vokalom e, a infinitivna osnova vokalom a. Radni glagolski pridev glagola ORATI glasiće ovako:

  • muški rod jednine: orao;
  • ženski rod jednine: orala;
  • srednji rod jednine: oralo;
  • muški rod množine: orali;
  • ženski rod množine: orale;
  • srednji rod množine: orala.

Radni glagolski pridev glagola III vrste

Po trećoj glagolskoj vrsti menjaju se glagoli čija se prezentska osnova završava na -ne, a infinitivna osnova na -nu. Radni glagolski pridev glagola BRINUTI glasiće ovako:

  • muški rod jednine: brinuo;
  • ženski rod jednine: brinula;
  • srednji rod jednine: brinulo;
  • muški rod množine: brinuli;
  • ženski rod množine: brinule;
  • srednji rod množine: brinula.

Radni glagolski pridev glagola IV vrste

Po četvrtoj glagolskoj vrsti se menjaju glagoli sa prezentskom osnovom na -je, a infinitivnom osnovom bez nastavka i glagoli sa prezentskom osnovom na -je i infinitivnom osnovom na a. Radni glagolski pridev glagola ČUTI glasiće ovako:

  • muški rod jednine: čuo;
  • ženski rod jednine: čula;
  • srednji rod jednine: čulo;
  • muški rod množine: čuli;
  • ženski rod množine: čule;
  • srednji rod množine: čula.

Od glagola KOVATI glasiće ovako:

  • muški rod jednine: kovao;
  • ženski rod jednine: kovala;
  • srednji rod jednine: kovalo;
  • muški rod množine: kovali;
  • ženski rod množine: kovale;
  • srednji rod množine: kovala.

Radni glagolski pridev glagola V vrste

Po petoj glagolskoj vrsti menjaju se glagoli sa prezentskom osnovom na dugo a ili dugo e, a infinitivnom osnovom na kratko a ili kratko e. Radni glagolski pridev glagola PEVATI glasiće ovako:

  • muški rod jednine: pevao;
  • ženski rod jednine: pevala;
  • srednji rod jednine: pevalo;
  • muški rod množine: pevali;
  • ženski rod množine: pevale;
  • srednji rod množine: pevala.

Radni glagolski pridev glagola VI vrste

Po šestoj glagolskoj vrsti menjaju se glagoli čija se prezentska osnova završava dugim i, a infinitivna osnova kratkim i ili vokalom e. Radni glagolski pridev glagola NOSITI i VIDETI glasiće ovako:

  • muški rod jednine: nosio, video;
  • ženski rod jednine: nosila, videla;
  • srednji rod jednine: nosilo, videlo;
  • muški rod množine: nosili, videli;
  • ženski rod množine: nosile, videle;
  • srednji rod množine: nosila, videla.

Radni glagolski pridev glagola VII vrste

Po sedmoj glagolskoj vrsti se menjaju glagoli čija se prezentska osnova završava vokalom i, a infinitivna vokalom a. Tako će radni glagolski pridev glagola DRŽATI glasiti ovako:

  • muški rod jednine: držao;
  • ženski rod jednine: držala;
  • srednji rod jednine: držalo;
  • muški rod množine: držali;
  • ženski rod množine: držale;
  • srednji rod množine: držala.

Glagolski oblici nepravilnog građenja

Radni glagolski pridev glagola krasti (mesti, plesti) neće glasiti kradao, kradla, kradlo, već će glasiti krao, krala, kralo, itd.

Oblici glagola kunem-kleti, počnem-početi, popnem-popeti…koji se grade od infinitivne osnove jer je ta osnova okrnjena, bez nastavka -nu, glasiće u radnom glagolskom pridevu kleo, klela…

Radni glagolski pridev pomoćnih glagola

Pomoćnim glagolima zovu se oni glagoli pomoću kojih se grade složeni glagolski oblici (perfekat, pluskvamperfekat, futur I, futur II, potencijal). U našem književnom jeziku pomoćni glagoli su: jesam, biti i hteti, koji imaju posebne oblike promene.

Radni glagolski pridev pomoćnog glagola BITI glasi:

bio, bila,bilo

bili, bile, bila

Radni glagolski pridev pomoćnog glagola HTETI glasi:

hteo, htela, htelo

hteli, htele, htela.

Pomoćni glagol jesam ima samo oblik prezenta.

Složeni glagolski oblici koji se grade od radnog glagolskog prideva

Od radnog glagolskog prideva grade se složni glagolski oblici perfekat, pluskvamperfekat, futur II i potencijal.

Perfekat se gradi od kraćeg oblika pomoćnog glagola jesam i radnog glagolskog prideva koji se menja. (Ja sam pevao.)

Pluskvamperfekat se gradi od imperfekta pomoćnog glagola biti i radnog glagolskog prideva koji se menja. (Ja bejah pevao.)

Futur II se gradi od prezenta pomoćnog glagola biti i radnog glagolskog prideva glagola koji se menja. (J budem radio.)

Potencijal se gradi od aorista pomoćnog glagola biti i radnog glagolskog prideva glagola koji se menja. (Ja bih radio.)

Upotreba radnog glagolskog prideva

Radni glagolski pridev se upotrebljava kao glavni deo složenih glagolskih oblika i on je onaj koji nosi leksičko značenje u takvim oblicima. Zajedno sa pomoćnim morfemama tih složenih oblika, radni glagolski pridev označava radnju (iz)vršenu u prošlosti. Na primer: Ubrzo posle putnika, avion su napustili i članovi posade.

Takođe, može da označava i radnju (iz)vršenu pre neke druge radnje u prošlosti. Na primer: Lekari mu behu već davno rekli da nemaju nade.

Radni glagolski pridev može da označava i radnju koja je uslov za vršenje neke druge radnje, koja je nerealizovana, u pretpostavci govornog lica. Na primer: Da ste odmah izašli iz učionica na vazduh!

Radni glagolski pridev je takođe i oblik krnjeg perfekta i upotrebljava se sa njegovim značenjima. Na primer: Zaklopio oči pa leleče i zavija…

Ukoliko radni glagolski pridev stoji uz imenicu i određuje je, on dobija sve odlike pravog prideva (može se deklinirati). Na primer: Procvetale jabuke granama ga udaraju po licu, mlado lišće mu mili po čelu.

Pravi pridevi mogu postati samo radni glagolski pridevi neprelaznih glagola koji označavaju stanje, i to samo svršenih (perfektivnih) glagola. Od nesvršenih takvih glagola (sa značenjem stanja) u našem jeziku ima samo nekoliko: vreo, vrela, zreo, zrela, ključao, ključala, nevaljao, nevaljala, … koji su postali pravi pridevi.

Sponzorisano:

Loading...